Uz more handmadera, genijalnih modnih dizajnera, umjetnički nadarenih pojedinaca, imale smo zaista čast družiti se s vrlo posebnom mladom modnom umjetnicom Martinom Križanić koja stoji iza šarenog lolita brenda MyauMania, te čuti njenu priču koju vam s veseljem predstavljamo.

Myaumania 01 - artsome

Počeci početaka

Još od 14-te godine, Martina je znala da se želi baviti modnim dizajnom. Ideja joj je bila izrađivati netipične alternativne komade pod utjecajem 80-tih i Cyndi Lauper koju obožava. Kaže kako je kao klinka crtala crteže koje bi potom nosila krojačici. Iako je roditelji nisu oduvijek podržavali, sve se više navikavaju na njen osebujni stil.

Unatoč tome što nikada nije upisala TTF nakon završetka studija sociologije na FF-u, odlučila se je posvetiti modi: „Kad sam 2012. diplomirala na filozofskom, rekla sam sama sebi „Sad ili nikad“. Shvatila sam kako nikad neću biti sretna ako ne krenem s time što želim, mogla sam ili probati tražiti posao u struci ili krenuti sama u svoj svijet mode.“

Myaumania 02 - artsome

Nastanak brenda MyauMania

Martina je samouka dizajnerica, priznata je u alternativnim krugovima, a voljela bi biti prihvaćena i u profesionalnoj javnosti. Zasad je jedina u Hrvatskoj koja se bavi dizajniranjem šarenih Kawaii stvari. Uz nju postoji i Sophie Blue koja radi haljine više u gothic stilu. Prvi dodir s japanskom kulturom bio je kroz crtiće i filmove, te je na faksu nastavila s istraživanjem japanskog društva i kulture gdje je otkrila kako postoji mnoštvo supkultura što ju je jako zainteresiralo. „To je bilo to za mene. Sviđaju mi se jer imaju neke nove načine izražavanja, što tek sad dolazi na zapad. Ne mislim samo na izražavanje stila. Već i na izražavanje bunta i stavova o svijetu oko nas.“

Japanske supkulture, iako su originalne, imaju utjecaj sa zapada i iz nekih drugih kultura jer svijet je jedno globalno selo te svi preuzimaju jedni od drugih i sve se to miješa. Martina naglašava da postoje originalni japanski stilovi, dok postoje stilovi koji su preuzeli detalje iz povijesti i pretvorili u nešto tipično japansko. Primjerice, u Lolita stilu, preuzeta je viktorijanska silueta i detalji iz rokokoa. Na zapadu se je dosta proširila upravo ta Lolita supkultura radi izražavanja ženstvenosti. Martina smatra da ženstvenost na zapadu ima negativnu konotaciju (žena mora obući muško odijelo da bi bila priznata kao sposobna), dok Lolita stil koji je svojevrsni ekstremizam ženstvenosti pokazuje da žena može biti i sposobna i potpuno ženstvena.

Myaumania 03 - artsome

Japanska supkulturalna scena

Od Martine smo naučili da japanskih supkultura ima zaista mnogo. Japanske se supkulture, kao i sve supkulture, čine ekstremnim. Gothic i Lolita (Lolita, Visual kei, Aristocrat, Ouji), Gyaru (Ganguro, Yamanba), Decora i mnoge druge supkulture sa svojim podjelama su počele bujati tijekom 70-tih i sve su se počele razvijati svojim zasebnim smjerom. Svaki od tih stilova šalje određenu poruku koja je najčešće kritika japanskog društva i tradicionalne vizije pojedinca u društvu. Pripadnici određenih supkultura kupuju jeftinu robu iz second handa i preuređuju je, kombiniraju s odjećom iz različitih vremenskih stilova i te kombinacije pretvaraju u nešto potpuno unikatno.

Kreacije supkultura o kojima pričamo nisu nešto što ljudi u Japanu nose svakodnevno jer se suočavaju sa snažnim pritiskom društva. Premda se je do prije nekoliko godina u prvi plan gurala tradicionalna kultura, danas je japanska vlada prepoznala osebujni stil mladih Japanaca kao dobar izvozni proizvod. Martina se osobno najviše divi pripadnicima Gyaru supkulture koji se bore protiv tradicionalnog viđenja ljepote žene i njenog ponašanja u društvu (tradicionalna bijela koža). Bojali su kožu u tamno, a kosu u svijetle prenaglašene boje. Te su žene koristile pretjeranu seksualnost imidža s vulgarnim ponašanjem muškaraca čime su se borile protiv podređene slike žene u društvu (mora biti tiha i elegantna), a zvali su ih žoharima i prljavim prostitutkama.

Myaumania 04 - artsome

Japanski modni stilovi u Hrvatskoj i Europi

U Zagrebu je malo ljubitelja japanskih stilova, ali nikako nisu zanemarivi. Okupljaju se na mjesečnoj bazi, a 2013. su upriličili Harajuku Fashion Walk Ilicom. Time pokušavaju dati svoj prilog japanskoj supkulturalnoj sceni na Zapadu, te pozvati sve ljubitelje istoga da se okuraže izlaskom u javnost.

Stanje u Europi je ipak bolje. Scena je jača i brojnija, a i poklonika ima više. Prošle godine u listopadu po prvi puta su se pod okriljem poznatog lolita brenda Innocent World sakupile brojne europske ‘lolite’ gdje su se uz čaj i kolače imale priliku družiti s dizajnericom brenda i izmjenjivati ideje.

Dizajn i sociologija životnog stila

Martinine kreacije su unikatne i ručno rađene, svaki detalj pomno je promišljan, rukom šivan, a tkanine ručno obojane. Kaže da joj za haljinu treba do tjedan dana iscrpljujućeg rada, ali zato je rezultat besprijekoran. Ona svakodnevno živi svoj šareni Lolita stil, tu su svi aspekti njenog načina života, kao što su feminizam, aktivizam i angažirano izražavanje, vidljivi i u njenom dizajnu.

Iako modna dizajnerica, Martina je prvenstveno sociologinja čiju ćemo knjigu Slatko lice pobune (Jesenski i Turk) uskoro imati priliku čitati. Još na fakultetu je bila zaokupljena japanskim supkulturama te je diplomirala na temu „Slatko lice pobune: ženstvene i konzumerističke subverzivne prakse; japanska supkultura kao izraz otpora tradiciji i patrijarhatu“.

Martina piše o sociologiji životnog stila koja istražuje postmoderne tendencije kulture u kojoj ona sama postaje resurs, tj. određena vrijednost koja se može akumulirati. Moći ćemo čitati o stilu kao nečem što se promišlja i živi, o identitetu koji je promjenjiv, o konzumerističkim praksama, te prožimanju individualnog i kolektivnog, te pritiscima liberalnog društva s kojima se danas itekako susrećemo i suživotarimo svatko na svoj način.

Myaumania 06 - artsome

Martinin način života

Baš o tom nekom posebnom načinu životnog stila, samo njenom, Martina priča kao o konstantnom pomicanju granica, miješanju svega što je zanima, te osobnom angažiranom stavu koji joj omogućuje da bude baš to što je – jedinstvena i posebna – u, moramo priznati, poprilično jednoličnom društvenom okruženju.

Treba prilagoditi život sebi. Ne treba biti opsjednut time kako ću ja sada svoj izbor opravdati drugima u životu. Budi svoj! uz poseban naglasak na riječi pjesme punk banda Antiotpad:

“Nije važno što ti radiš
Nije važno kako se oblačiš
Nije važno di izlaziš
Važno je da se izraziš!”

Myaumania 07 - artsome

Teško je bilo obuhvatiti sve Martinine interese jednom malom pričom, ali nadamo se da smo barem malo približili ovu posebnu umjetnicu i njen dijapazon djelovanja široj javnosti. Iako već ima svojih istupa u medijima, te je u alternativnijim krugovima dobro znana, voljeli bismo vidjeti njene predivne kreacije i na većim modnim događanjima. Iako se njena odjevna umjetnička djela mogu vidjeti izričito na modnim pistama, najviše o Martini samoj i brandu MyauMania možete saznati kroz njen šarenoliki blog i web stranicu.

Hvala Martini što je podijelila s nama dio svoje svakodnevice, sebe same i što nam je omogućila da saznamo više o japanskim supkulturama. Ono što bismo vam mi poručili je da budete svoji i da uživate maksimalno u svojoj osobnosti, da se ne skrivate i da svijet učinite šarenijim i ljepšim mjestom.

 


Fotografije u galeriji © Robert Bernat